Trening sa pejsmejkerom: povratak u teretanu korak po korak

Ugradnja pejsmejkera nije zabrana treninga, nego promjena pravila po kojima planiraš. Većina ljudi se vrati punom treningu u teretani za dva do tri mjeseca, ali prvih šest sedmica i način mjerenja napora prave najveću razliku. Ispod je konkretan raspored, brojevi i lista simptoma na koje se reaguje odmah.

Šta uređaj radi tvom pulsu

Pejsmejker prvenstveno postavlja donju granicu — ne dozvoljava srcu da padne ispod nje, najčešće 50 do 60 otkucaja u minuti. Sam po sebi ne ubrzava srce; to radi funkcija odgovora na napor (rate response), koja preko senzora pokreta ili disanja podiže tempo kad se krećeš. Svaki uređaj ima i gornju programiranu granicu, obično između 110 i 140 otkucaja u minuti.

Praktična posljedica: kada dođeš do gornje granice, puls prestaje rasti iako ti je napor sve veći. Sat pokazuje mirnih 130, a ti si na rubu. Zato preporuke tipa trči u zoni od 75 posto maksimalnog pulsa kod tebe jednostavno ne rade.

Na sljedećoj kontroli zapiši tri broja: donju granicu, gornju granicu i da li je rate response uključen. To je sve što ti treba za planiranje intenziteta.

Prvih šest sedmica

Elektrode se u srčanom mišiću učvrste za otprilike šest sedmica. Do tada se izbjegava sve što ih može pomjeriti.

• Dan 1–14: ruka sa strane uređaja ne ide iznad nivoa ramena i ne povlači se snažno unazad. Ništa teže od 5 kg. Hodanje je dozvoljeno i poželjno: 10 do 20 minuta, dva puta dnevno, ravan teren. Rana ostaje suha 10 do 14 dana.
• Sedmica 3–4: hodanje 30 do 40 minuta dnevno, sobni bicikl s malim otporom 15 do 25 minuta. Vježbe za noge bez opterećenja gornjeg dijela tijela: čučanj sopstvenom težinom, iskoraci, potisak nogama s lakim teretom. Rame se razgibava do horizontale.
• Sedmica 5–6: puni obim pokreta u ramenu, ali još bez tereta iznad glave. Kardio do 40 minuta po treningu.
• Poslije kontrole u šestoj do osmoj sedmici i potvrde da su elektrode stabilne, kreće rad s tegovima.

Bazen i more tek kad je rana potpuno zatvorena, u praksi 4 do 6 sedmica.

Kardio: mjeri napor, a ne puls

Koristi skalu napora od 1 do 10, gdje je 1 mirno sjedenje, a 10 maksimum. Ciljaj 4 do 6 za osnovni trening. Test razgovora daje isto: na 4 do 6 možeš izgovoriti punu rečenicu, ali ne možeš pjevati.

Sedmični minimum koji ima smisla je 150 minuta umjerenog kardija — pet puta po 30 minuta ili tri puta po 50. Ukupno trajanje povećavaj najviše 10 posto sedmično: sa 150 na 165 minuta, ne sa 150 na 220.

Intervale uvodi tek nakon tri mjeseca redovnog treninga i uz saglasnost kardiologa: 4 serije po 3 minute na naporu 7 do 8 od 10, s 3 minute laganog hoda između. Ako te uređaj drži na gornjoj granici, interval vodi po osjećaju, a ne po satu.

Ako puls stoji na istom broju, a disanje se ubrzava, to je gornja granica uređaja, a ne tvoj plafon kondicije. Napor se i dalje broji.

Snaga

Počni s 2 do 3 serije po 12 do 15 ponavljanja, teretom koji ostavlja 4 do 5 ponavljanja u rezervi. Prvih mjesec dana bez potiska iznad glave i bez pokušaja na jedno maksimalno ponavljanje.

• Izdah ide na dizanju, bez zadržavanja daha. Valsalva manevar diže pritisak i kod potpuno zdravog srca, a tebi ne donosi ništa.
• Šipka za čučanj ide na trapeze, ne na područje uređaja ispod ključne kosti. Ako naramenica ruksaka ili pojasa pritiska uređaj, pomjeri je.
• Napreduj tek kad odradiš gornji broj ponavljanja u svim serijama na dva treninga zaredom: plus 2,5 kg za gornji dio tijela, plus 5 kg za donji.
• Kontaktni sportovi, sparing i puška s trzajem na strani uređaja — ne. Direktan udarac može oštetiti kućište ili elektrodu.

Elektromagnetne smetnje u teretani

Tegovi, trake za trčanje, veslački ergometri i bicikli s magnetnim otporom nisu problem. Pravila koja jesu praktična:

• Telefon drži najmanje 15 cm od uređaja i nikad u prsnom džepu s te strane. Isto važi za slušalice s magnetima.
• Preskoči EMS pojaseve i TENS aparate za trbušnjake i oporavak, osim ako ti kardiolog izričito ne odobri.
• Vage i sprave koje mjere procenat masti bioimpedancijom, dakle slabom strujom, preskoči.
• Indukcijsku ploču drži na 60 cm, elektrolučno zavarivanje izbjegavaj potpuno.
• Kroz sigurnosna vrata prođi normalnim korakom i ne zadržavaj se u okviru.

Kada kod ljekara

Isti dan, bez odlaganja:

• nesvjestica, zamračenje ili jaka vrtoglavica pri naporu
• bol u prsima ili nedostatak zraka nesrazmjeran opterećenju
• crvenilo, otok, curenje ili pojačan bol na mjestu ugradnje, ili temperatura preko 38 °C
• ritmično trzanje trbušnog zida ili uporno štucanje, što može biti stimulacija dijafragme
• izmjeren puls koji trajno stoji ispod tvoje donje granice

Ako imaš ICD, a ne obični pejsmejker, pitaj na koji broj otkucaja je programirana terapija i planiraj trening tako da ostaneš najmanje 20 otkucaja ispod tog praga. Svaki isporučeni šok javi kardiologu isti dan.

Redovne kontrole idu 6 do 12 sedmica poslije ugradnje, a zatim na 6 do 12 mjeseci ili daljinskim očitavanjem. Najavi svaku veću promjenu u treningu — ponekad se rate response podesi tako da bolje prati tvoj napor.

Kratko

• Zapiši donju granicu, gornju granicu i status rate response funkcije; bez ta tri broja ne možeš planirati intenzitet.
• Prvih 6 sedmica: ruka ne ide iznad ramena, ništa teže od 5 kg, ali hodanje 20 do 40 minuta dnevno od drugog dana.
• Napor mjeri skalom 1 do 10 i testom razgovora; cilj je 4 do 6 i ukupno 150 minuta sedmično.
• Tegovi kreću poslije kontrole u 6. do 8. sedmici: 2 do 3 serije po 12 do 15 ponavljanja, bez zadržavanja daha i bez maksimalnih pokušaja.
• Nesvjestica, bol u prsima, štucanje ili trzanje trbuha i crvenilo na rani znače ljekara istog dana.