Orbitrek: kome odgovara i na šta paziti pri kupovini

Orbitrek je najčešće ona sprava koju ljudi kupe u januaru, koriste do marta, a onda na nju počnu kačiti veš. Prije nego što uporediš modele, odgovori na jedno pitanje: hoćeš li se na njega popeti tri do pet puta sedmično na 30 do 45 minuta? Ako je iskren odgovor ne, nijedna specifikacija te neće spasiti.

Ako je odgovor da, onda vrijedi znati šta u toj kutiji stvarno nešto znači, a šta je samo brojka na naljepnici. Orbitrek radi jednu stvar dobro: daje kardio opterećenje bez udarca u zglobove, jer stopalo nikad ne napušta pedalu. Zato je upotrebljiv ljudima kojima trčanje ne prija.

Šta orbitrek stvarno mora imati

Kratka lista ispod koje nema smisla ići:

• Stabilnost pod tobom. Kad ubrzaš na 130 do 140 koraka u minuti, sprava se ne smije ljuljati ni šetati po podu.
• Dužinu koraka koja odgovara tvojoj visini. To je jedina stavka koja se kasnije ne može popraviti.
• Tih otpor koji raste u malim koracima, a ne u skokovima od prelakog do nemogućeg.
• Pedale dovoljno velike da cijelo stopalo stane i da ga možeš malo pomjerati naprijed-nazad.
• Nosivost s rezervom u odnosu na tvoju masu.

Sve ostalo — programi, ekrani, aplikacije, ventilator u konzoli — je dodatak. Prijatno, ali ne odlučuje.

Parametri koje gledaš i šta koji znači

Dužina koraka

Najvažniji broj u cijeloj specifikaciji. Prekratak korak pretvara pokret u sitno cupkanje i poslije petnaestak minuta se osjeti u koljenima i kukovima. Predugačak korak te tjera da se rastežeš i da tražiš ravnotežu umjesto da radiš.

Gruba orijentacija: do oko 170 cm visine dobro leži korak od 40 do 45 cm, između 170 i 185 cm tražiš 45 do 50 cm, a preko 185 cm hoćeš 50 cm ili više. To su okvirni brojevi. Pravi test je da staneš na spravu i napraviš trideset koraka.

Zamajac i sistem otpora

Zamajac je metalni disk koji nosi inerciju. Teži disk daje glađi prelaz između faza koraka jer pokret ne pada u mrtvoj tački. Ulazni modeli obično idu od 6 do 8 kg, sredina od 9 do 14 kg, robusnije sprave preko 15 kg.

Sam broj ipak vara. Bitno je i gdje je zamajac postavljen i kakav je prijenos — težak disk na lošim ležajevima nije bolji od lakšeg diska na dobrim. Otpor je danas skoro uvijek magnetni: ili ručno, preko sajle i točkića, ili elektromagnetno, preko konzole. Elektromagnetni je precizniji i omogućava programe, ali traži utičnicu u blizini.

Snaga motora, najčešći nesporazum

Orbitrek nema pogonski motor. Za razliku od trake za trčanje, gdje motor vuče traku pa snaga stvarno nešto govori, orbitrek pokreće isključivo čovjek. Ako model uopšte ima motor, to je mali servo koji pomjera magnet bliže ili dalje od zamajca ili podiže rampu. Njegova snaga ti o kvalitetu treninga ne kaže ništa. Kad ti neko na orbitreku prodaje priču o jakom motoru, prodaje ti maglu.

Nosivost i masa sprave

Uzmi model čija je deklarisana nosivost barem 15 do 20 kg iznad tvoje mase. Ta brojka opisuje statičko opterećenje, a ti na spravi ne stojiš mirno — pri svakom koraku sila nakratko pređe tjelesnu masu.

Masa same sprave je pošten pokazatelj ozbiljnosti. Lagani modeli teže 25 do 40 kg i tako se i ponašaju, srednji razred je negdje 45 do 70 kg, a sprave preko 80 kg se pod korisnikom praktično ne miču. Doduše, nećeš ih pomjerati ni ti.

Dimenzije i položaj pogona

Sprave su najčešće 120 do 200 cm duge i 50 do 70 cm široke. Pogon može biti sprijeda ili straga. Razlika je u obliku putanje i rasporedu težine, a ne u tome da je jedan sistem objektivno bolji.

Provjeri i razmak između pedala. Ako ti se stopala razmiču osjetno šire od kukova, koljena to naplate nakon dvadesetak minuta. Tu pomaže i redovan rad na prevenciji povreda koljena, ali sprava koja ti razvlači noge u stranu je problem koji vježbama ne rješavaš.

Materijal i izrada

Ram od čeličnih profila, plastika samo na maskama i konzoli. Osovine i zglobovi na ležajevima, ne na plastičnim čahurama. Rukohvati gumirani ili presvučeni pjenom koja ne klizi kad se oznojiš. Ako sprava škripi u prodavnici na praznom hodu, škripaće i kod tebe, samo glasnije.

Konzola i mjerenje

Vrijeme, nivo otpora, obrti u minuti i pređena distanca korisni su za poređenje sedmice sa sedmicom. Potrošnja kalorija je procjena iz formule, a ne mjerenje, i zna promašiti za 20 do 30 posto. Puls preko metalnih senzora na fiksnim ručkama pobjegne čim promijeniš stisak; ako ti je puls važan, uzmi remen oko grudi ili sat koji zaista mjeri ono što piše.

Koliko prostora i novca realno treba

Prostor se ne računa samo po gabaritima sprave. Dodaj oko 60 cm iza za sigurno silaženje i 30 do 40 cm sa svake strane za ruke. Najčešće zaboravljena dimenzija je visina: pedala u najvišoj tački stoji 20 do 25 cm iznad poda, pa ti treba plafon barem 40 cm viši od tvoje visine. U stanovima s niskim ili kosim plafonom to je stvarna prepreka, a ne sitnica.

Ispod sprave ide zaštita za pod, deblja guma ili namjenska podloga. Logika je ista kao pri izboru podloge za trening: posao rade debljina i materijal, a ne izgled.

Iznose ti neću izmišljati jer se razlikuju od tržišta do tržišta i stalno se mijenjaju, ali vrijedi znati od čega raspon zavisi. U najnižem razredu dobijaš lak ram, kratak korak i ručno podešavanje otpora — upotrebljivo za hodanje i lagani kardio, neugodno čim ubrzaš. Srednji razred donosi duži korak, teži zamajac, elektromagnetni otpor i ram koji miruje. U višem razredu plaćaš ležajeve, tišinu, dug korak i garanciju.

Prije kupovine pitaj tri stvari: koliko traje garancija na ram, a koliko na dijelove i rad, ko izlazi na servis i ima li rezervnih dijelova u zemlji. Sprava bez servisa je skupa i kad je jeftina.

Česte greške pri kupovini

• Biranje po broju programa. Većina ljudi na kraju koristi dva.
• Kupovina bez isprobavanja. Deset minuta na spravi kaže više od cijele specifikacije. Ako kupuješ online, prvo pročitaj uslove povrata.
• Ignorisanje visine plafona i širine vrata. Neke kutije ne prolaze kroz standardna vrata bez rastavljanja.
• Vjerovanje u sklopivo. Sklopivi modeli su lakši i kraći, ali i nestabilniji, s kraćim korakom. Svakodnevno sklapanje sprave od 40 kg traje tačno dvije sedmice, dok ne odustaneš.
• Prevelika sprava za sobu, pa onda trening uz zid, s laktovima u ormaru.
• Polovna sprava bez provjere. Pusti je pet minuta pod opterećenjem i slušaj ležajeve. Škripa i bočno klaćenje pedala su skupi kvarovi.

Kome se isplati, a kome ne

Isplati se ako ti zglobovi ne trpe trčanje, a hoćeš redovan kardio. Isplati se ako treniraš rano ujutro ili kasno navečer, kad teretana ne radi. Isplati se i ako se vraćaš u formu poslije duže pauze pa ti treba opterećenje koje možeš precizno dozirati. Lijepo se uklapa i u pametno vođen trening poslije pedesete, gdje je kontinuitet važniji od intenziteta.

Ne isplati se ako ti je cilj snaga i mišićna masa — tu radiš druge stvari, a orbitrek je najviše dodatak. Ne isplati se ni ako voliš trčati napolju; tada kupuješ spravu da bi imao izgovor da je ne koristiš. I ne isplati se ako nemaš gdje da je staviš tako da ti bude na oku i da se popneš bez pripreme.

Za leđa orbitrek nije ni lijek ni krivac. Drži trup uspravno i ne prebacuj težinu na ruke, a za sam problem pogledaj šta stvarno radi u prevenciji bolova u leđima.

Kada kod ljekara

Prije nego što počneš s redovnim kardiom, javi se ljekaru ako imaš poznato srčano oboljenje ili nereguliran pritisak, ako si stariji od 40 godina i godinama nisi bio aktivan, ili ako ti se pri naporu javljaju bol u grudima, vrtoglavica i nedostatak zraka nesrazmjeran opterećenju. Ako se to pojavi tokom treninga, prekini i potraži pomoć. Bol u koljenu koji traje duže od nekoliko dana, otok ili osjećaj blokade zgloba isto tako idu kod stručnjaka, a ne u sljedeći trening.

Kratko

Gledaj dužinu koraka, stabilnost, težinu zamajca i nosivost, tim redom. Priču o snazi motora zaboravi jer je orbitrek nema. Izmjeri sobu, uključujući plafon. Isprobaj spravu deset minuta i pitaj za servis i rezervne dijelove. I najvažnije: najbolji orbitrek je onaj na koji ćeš se popeti u utorak navečer, kad ti se ne da.