Ko je najjača žena na svijetu

Ko drži titulu najjače žene na svijetu u strongmanu, paverliftingu i dizanju tegova, koliko tačno dižu i koji brojevi su realan cilj za tebe.

5 min čitanja · Ažurirano 31.07.2026.

Ko je najjača žena na svijetu
Ilustracija: AI · GymHub

Pitanje ko je najjača žena na svijetu zvuči jednostavno, ali odgovor zavisi od toga čime mjeriš snagu. Tri odvojena sporta polažu pravo na tu titulu — strongman, paverlifting i olimpijsko dizanje tegova — i u svakom je na vrhu druga osoba. Evo imena, konkretnih brojeva i onoga malo iz svega toga što stvarno ima veze s tvojim treningom.

Zašto ne postoji jedno ime

Snaga nije jedna osobina. Maksimalna sila u jednom sporom pokretu (mrtvo dizanje), snaga pod umorom kroz pet disciplina u jednom danu (strongman) i eksplozivna snaga u pokretu koji traje manje od sekunde (trzaj i izbačaj) su tri različite stvari. Na to dodaj tri filtera koja mijenjaju svaku listu rekorda:

  • Težinske kategorije. Otvorena kategorija znači da najveći brojevi obično idu takmičarkama tjelesne mase 90–160 kg.
  • Oprema. Strongman dozvoljava gurtne i odijelo za mrtvo dizanje, klasični paverlifting ne dozvoljava ništa osim kaiša i navlaka za koljena.
  • Doping kontrola. Neke federacije testiraju, neke ne. Rekordi iz netestiranih federacija su često veći i nisu uporedivi s testiranim.

Zato na pitanje postoje najmanje četiri razumna odgovora, a ne jedan.

Strongman: titula World's Strongest Woman

Ako pod najjačom misliš na osobu koja nosi tu titulu, radi se o takmičenju World's Strongest Woman. Posljednjih desetak godina vrh su dijelile Britanke: Donna Moore (2016. i 2017.), Andrea Thompson (2018. i 2019.) i Rebecca Roberts (2021. i 2022.), uz Lucy Underdown koja je dominirala novijim izdanjima. Uz njih se u samom vrhu redovno nalaze i Olga Liashchuk, Inez Carrasquillo i Victoria Long.

Brojevi na tom nivou izgledaju ovako: trupac iznad glave 100–115 kg, atlas kamenje od 100 do 130 kg podignuto na platformu, hodanje s farmerkama oko 100 kg po ruci na 20 metara, i jaram preko 300 kg. Underdown je prva žena koja je na takmičenju povukla preko 300 kg u mrtvom dizanju — oko 305 kg, po strongman pravilima koja dozvoljavaju gurtne i odijelo. Ključna razlika u odnosu na druge sportove: sve to ide u istom danu, uz pet do šest disciplina i pauze od par minuta.

Paverlifting: najveći total bez opreme

Ovdje se broji zbir tri dizanja — čučanj, potisak s klupe i mrtvo dizanje. U netestiranim federacijama najpoznatije ime je Tamara Walcott, s mrtvim dizanjem blizu 290 kg bez gurtni i totalom preko 600 kg. U testiranom paverliftingu na vrhu otvorene kategorije je Sonita Muluh, s čučnjem oko 270 kg i totalom preko 650 kg.

To je najčistiji odgovor na pitanje ko diže najveću težinu bez pomoćne opreme, jer su pravila stroga: dubina čučnja se sudi, šipka na prsima mora stati, mrtvo dizanje ide bez gurtni.

Dizanje tegova: najeksplozivnija

Kineskinja Li Wenwen je olimpijska pobjednica u najtežoj kategoriji i drži svjetske rekorde od otprilike 148 kg u trzaju, 187 kg u izbačaju i 335 kg u zbiru. Brojevi su manji nego u mrtvom dizanju, ali kvalitet je drugačiji: izbačaj od 187 kg ide s poda iznad glave za manje od sekunde. Po proizvedenoj snazi u vatima, to je najbrža sila koju čovjek uopšte može proizvesti sa šipkom.

A ko je najjača po kilogramu tjelesne mase

Sve gore navedeno su apsolutni rekordi u otvorenim kategorijama. Ako gledaš odnos snage i tjelesne mase, vrh su lakše kategorije: takmičarke od 52 do 63 kg čučnu preko 2,5 puta svoju masu i povuku blizu 3 puta svoju masu. Takmičarka od 57 kg s mrtvim dizanjem od 200 kg diže 3,5 puta svoju tjelesnu masu — nijedna žena u otvorenoj kategoriji nije ni blizu tog odnosa. Federacije zato koriste koeficijente (DOTS, GL) da uporede kategorije, i tu se lista imena potpuno mijenja.

Šta od toga vrijedi za tvoj trening

Metod je iznenađujuće običan. Ove žene rade iste pokrete kao i ti, samo duže i pametnije — obično 10 do 15 godina neprekidnog treninga.

  • Glavni rad: 3–5 serija po 3–6 ponavljanja na 80–90% od maksimuma, 2–4 puta sedmično po pokretu.
  • Pauze: 3–5 minuta između teških serija. Kraće pauze ti smanjuju težinu na šipci, a snaga se gradi težinom.
  • Progresija: prve godine realno je dodavati oko 2,5 kg sedmično na čučanj i mrtvo, te 1–1,25 kg na potisak. Poslije toga tempo pada i to je normalno.
  • Hrana: 1,6–2,2 g proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno, uz dovoljno ukupnih kalorija. Snaga u deficitu stagnira.
  • Oporavak: 7–9 sati sna i jedna lakša sedmica (deload) svakih 4–8 sedmica.

Realan cilj nakon dvije do tri godine ozbiljnog treninga za većinu žena: čučanj 1,25–1,5 puta tjelesna masa, mrtvo dizanje 1,5–2 puta tjelesna masa, potisak s klupe 0,7–1 puta tjelesna masa. To je već daleko iznad prosjeka i nema nikakve veze s takmičarskim vrhom.

Kada kod ljekara

Teški trening je siguran za većinu zdravih ljudi, ali ove stvari nisu za čekanje:

  • Bol u prsima, nesvjestica ili nesrazmjeran nedostatak zraka tokom ili poslije serije — hitno.
  • Mokraća boje tamnog čaja uz jak bol i oteklinu 24–72 sata nakon vrlo teškog treninga (moguća rabdomioliza) — hitno.
  • Izostanak menstruacije tri ciklusa uzastopno kod žena koje treniraju — često znak nedovoljnog unosa energije, traži pregled i nalaze.
  • Utrnulost, slabost ili bol koji se širi niz ruku ili nogu poslije dizanja.
  • Izbočina u preponama ili oko pupka koja se pojavi pri naprezanju (moguća kila).
  • Krvni pritisak stalno iznad 140/90 u mirovanju — provjeri prije nego što ideš na maksimalna dizanja.
  • Bol u zglobu ili leđima koji traje duže od dvije sedmice ili te budi noću.

Kratko

  • Nema jedne najjače žene — titulu drže različite osobe u strongmanu, paverliftingu i dizanju tegova.
  • Strongman titulu World's Strongest Woman posljednjih godina drže Britanke; Lucy Underdown je prva prešla 300 kg u mrtvom dizanju (oko 305 kg).
  • U paverliftingu bez opreme vrh su Tamara Walcott (mrtvo blizu 290 kg) i Sonita Muluh (total preko 650 kg).
  • Li Wenwen s izbačajem od 187 kg i zbirom od 335 kg predstavlja najeksplozivniju verziju snage.
  • Metod je isti za sve: 3–5 serija po 3–6 ponavljanja na 80–90%, 1,6–2,2 g proteina po kg, 7–9 sati sna i godine strpljenja.

Opće informacije, ne medicinski savjet. Ako imaš zdravstveni problem ili bolove, pitaj doktora prije nego mijenjaš način treniranja.

Pročitaj i ovo