Rekordi u trčanju kroz historiju: brojke, granice i šta se stvarno promijenilo

Trčanje je jedan od rijetkih sportova gdje se napredak vidi u sekundama, bez rasprave o ukusu i stilu. Za nešto više od sto godina maraton je pao sa oko 2:58:50 na 2:00:35, a milja sa preko četiri minute na 3:43,13. Ispod su konkretne brojke, ono što ih je stvarno pomjeralo i dio koji ima veze s tobom ako trčiš dva-tri puta sedmično.

Milja: granica koju su svi zvali nemogućom

Gunder Hägg je 1945. istrčao milju (1609 m) za 4:01,4 i to vrijeme je stajalo devet godina. Postojalo je opšte uvjerenje da čovjek ispod četiri minute jednostavno ne može. Roger Bannister je 6. maja 1954. u Oxfordu istrčao 3:59,4, uz dva zeca i po vjetrovitom danu na šljaci.

Zanimljiviji dio je ono što je uslijedilo: John Landy je 46 dana kasnije trčao 3:57,9. Do kraja decenije granicu je probilo više od deset ljudi. Fiziologija se nije promijenila za mjesec i po dana — promijenilo se to što su znali da je izvodivo.

Aktuelni rekord drži Hicham El Guerrouj: 3:43,13, Rim, 1999. Stoji već preko dvadeset pet godina. Kod žena Faith Kipyegon ima 4:07,64 iz Monaka 2023.

Sprint: sto metara

Usain Bolt, Berlin 2009: 9,58. To je prosječna brzina 37,6 km/h, a maksimalna oko 44 km/h, dostignuta negdje između 60. i 80. metra. Na 200 m ima 19,19, istrčanih iste sedmice. Kod žena Florence Griffith-Joyner drži 10,49 i 21,34, oboje iz 1988. godine.

Za poređenje, prvi olimpijski pobjednik na 100 m, Thomas Burke 1896. u Ateni, trčao je 12,0 s. Razlika od 2,4 sekunde je ogromna, ali dobar dio nje nije mišić: Burke je startao iz rupa iskopanih u šljaci, bez blokova, bez sintetičke podloge i bez elektronskog mjerenja.

Maraton: od 2:58:50 do 2:00:35

Spyridon Louis je 1896. pobijedio na oko 40 km za približno 2:58:50. Današnji rekord drži Kelvin Kiptum: 2:00:35, Chicago, oktobar 2023. To znači tempo od 2:51 min/km održan kroz 42,195 km. Prevedeno na atletsku stazu: oko 105 krugova od 400 m, svaki za 68,6 sekundi, bez ijedne pauze.

Eliud Kipchoge je 2019. u Beču istrčao 1:59:40, ali to nije zvanični rekord. Imao je rotirajuće grupe od po sedam zečeva, laser koji je na asfaltu crtao tempo i posebno odabranu ravnu rutu. Korisno je znati koliko taj format vrijedi: razlika prema pravoj trci procjenjuje se na oko dvije do tri minute.

Kod žena su najbrža zvanična vremena u zoni 2:09 do 2:12, uz važnu napomenu da se lista posljednjih godina mijenjala i zbog dopinških postupaka. To nije detalj sa strane — to je dio kako lista rekorda uopšte nastaje.

Rekordi koji ne padaju

Marita Koch, 400 m: 47,60 iz 1985. Jarmila Kratochvílová, 800 m: 1:53,28 iz 1983, najstariji rekord u atletici. Oba su postavljena u istočnom bloku u periodu kada je testiranje bilo slabo, a državni doping programi kasnije dokumentovani. Bez dokaza o konkretnom uzorku ne postoji mehanizam da se izbrišu, pa stoje već preko četrdeset godina.

Kad rekord stoji četiri decenije, prvo pitanje nije koliko je bio dobar, nego pod kojim pravilima je postavljen.

Šta je stvarno pomjeralo brojke

Podloga

Do kasnih 1960-ih trčalo se po šljaci. Olimpijada u Meksiku 1968. bila je prva sa sintetičkom stazom. Šljaka guta energiju pri svakom kontaktu; sintetika dio vraća. Sama zamjena podloge vrijedi otprilike jednu sekundu na 400 m.

Obuća

Od 2016. i 2017. u upotrebi su patike sa karbonskom pločom i debelom pjenom. Laboratorijska mjerenja pokazuju poboljšanje ekonomičnosti trčanja od oko 4 posto, što je na maratonu nekoliko minuta. Zbog toga je 2020. uvedeno ograničenje: najviše 40 mm đona za cestovne discipline, 20 do 25 mm za stazu, i samo jedna ploča.

Zečevi, mjerenje i novac

Svjetlosna traka uz ivicu staze koja pokazuje tempo, precizno elektronsko mjerenje na hiljaditi dio sekunde i nagrade koje dovode dvadeset ozbiljnih trkača u istu trku — sve to skida sekunde bez ijednog dodatnog treninga.

Ultra: kad se mjeri u kilometrima

Aleksandar Sorokin je 2022. u 24 sata pretrčao 319 km. To je prosjek od oko 13,3 km/h, odnosno tempo od približno 4:30 min/km, održan cijeli dan i cijelu noć. Kod žena Camille Herron je prešla 270 km u istom formatu. Ovdje ograničenje više nije snaga nogu nego probava: unos od 60 do 90 g ugljikohidrata na sat kroz 24 sata je poseban trenirani sistem.

Šta od svega ovoga koristi tebi

1. Osamdeset posto obima lagano. Elitni maratonci trče 160–200 km sedmično, ali najveći dio u tempu u kojem mogu razgovarati. Ako trčiš 30 km sedmično, to znači oko 24 km lagano.
2. Jedan kvalitetni trening sedmično. Klasika koja radi: 6×400 m u tempu tvoje trke na 5 km, sa 90 sekundi hodanja između.
3. Dugi trening raste najviše 10 posto sedmično. Sa 10 km na 11 km, ne na 15 km.
4. Snaga dva puta sedmično. Čučanj, iskorak i podizanje na prste, po 3 serije od 8 do 12 ponavljanja. Za listove idi na 3×15.
5. Gorivo na trkama dužim od 90 minuta: 30 do 60 g ugljikohidrata na sat i 400 do 800 ml tečnosti na sat, zavisno od vrućine.

Kada kod ljekara

• Bol, pritisak ili stezanje u grudima tokom napora, ili nedostatak zraka koji ne odgovara opterećenju.
• Nesvjestica, gubitak svijesti ili jaka vrtoglavica tokom ili odmah nakon trčanja.
• Osjećaj preskakanja ili nepravilnog pulsa koji traje i u mirovanju.
• Iznenadna srčana smrt u užoj porodici prije 50. godine — traži kardiološki pregled prije nego što uvedeš intenzivne treninge.
• Bol u jednoj tački kosti na potkoljenici ili stopalu koji traje duže od 10 do 14 dana i pogoršava se pri trčanju — moguć stres-prijelom.
• Oteklina, toplina i bol u jednom listu bez jasne povrede.
• Imaš preko 35 godina, povišen pritisak, dijabetes ili si pušač, a kreneš od nule.

Kratko

• Maraton je za 127 godina pao sa oko 2:58:50 na 2:00:35, a milja sa 4:01,4 na 3:43,13.
• Rekordi ne padaju samo zbog treninga: podloga, obuća sa karbonskom pločom (oko 4 posto ekonomičnosti), zečevi i mjerenje nose veliki dio razlike.
• Neki rekordi, kao 800 m za žene iz 1983, stoje decenijama iz razloga koji nemaju veze s trčanjem.
• Bannisterov slučaj je najkorisniji: 46 dana nakon što je granica pala, neko je već bio brži.
• Iz vrha preuzmi tri stvari: 80 posto obima lagano, jedan kvalitetni trening sedmično, i rast dugog treninga od najviše 10 posto.